aMt 5:48; Yo 13:34; 1Pe 1:15+; 1Yo 3:16
b1Kor 6:18+; Ga 5:19; Kol 3:5; 1Tes 4:3
cEp 4:29
d1Kor 6:9+; Syg 21:8
eRo 1:18; Kol 3:6
fRo 13:12; 1Yo 1:7+, 2:9+
gRo 12:2
hMt 18:15; 1Kor 5:9+; 2Kor 6:14
iYo 3:20+
jRo 13:11
kRo 12:2
lLu 21:34; Ro 13:13
mKol 3:16
nKol 3:17; 1Tes 5:18; Hib 13:15
o1Pe 5:5
pMbnp 3:16; Kol 3:18; 1Pe 3:1+
q1Kor 11:3; Ep 1:22+; Kol 1:18
rYo 15:3; Kol 3:19; 1Pe 3:7
s2Kor 11:2; Kol 1:22; Tit 3:5; Hib 10:22
tRo 12:5; 1Kor 12:27
uMbnp 2:24; Mt 19:5
vSyg 19:7

Ephesians 5

1Maaron lolo payam kat, ve igham gham anim ye tau ndinatu. Tovenen laghooŋ tiam, yam irau ataghon ŋgar toni, ve lolomim pa tamtoghon tisob ve agham poian di, inimale Krisi lolo pait ve ipul tau imaat pait. Ŋgar to ye ighami, nene igham Maaron lolo poia inimale watooŋrau to vuzi poia kat. a

Taneep saguan pa ŋgar samsamia

3Ŋgar to ghuruuŋ maat, ŋgar to mataad samia inimale ŋgavuun, ve ŋgar to mataad mbeb, yam aneep saguan pani. Ŋgar tovene ivot ila lolomim malep, ve asavia rita malep. Pasa, yam anim Maaron tamtoghon toni patabuaŋa wa. Ighaze agham ŋgar tovene, nene deŋia maau. b

4Ve saveeŋ samia eta ivot ila avomim malep. Tovenen asavia kombol malep, ayou avomim pa saveeŋ soroksorok malep, ve asavia saveeŋ samia inimale mogheraaŋ malep. Pasa, ŋgar tovene, nene deŋia maau. Yam irau lolomim poia pa Maaron ve apaiti pa poia toni. c

5Ve alooŋ. Ighaze tamtoghon eta ighurghur maat, ma mata samia inimale ŋgavuun, ma mata mbeb, nene ye ineep ilooŋ ila pooz to Krisi maau, ve iza pa ghamuuŋ nepooŋ poia izi Maaron ndug toni maau. Pasa, ŋgar tovene, nene inimale tambees pa maaron kaarom. d

6Tovenen matamim imosmoos pooi pa taumim. Pa vene, tamtoghon titombaan gham pa saveeŋ todi soroksorok, ve tiweu gham ve agham ŋgar samsamia to nasavia di ne. Ve yam awatag: Yes to tizorzoor Maaron, ve tinoknok ghamuuŋ ŋgar tovene, nene pale mbalmbali to Maaron iza todi. e

7Tovenen yam ala toman di pa ŋgar todi tonowen malep. Aneep saguan padi.

Tataghon ŋgar to ghazooŋa

8Muuŋ, yam ataghon ŋgar to ndoroom. Eemoghon aazne, yam aneep tuŋia ila to tiina toit Yesu, ve ghazooŋa toni isul gham. Tovenen laghooŋ tiam, yam irau ataghon ŋgar to ghazooŋa. 9Ghazooŋa to Krisi, anoŋa tovene: ŋgar popoia to naol ne, toman ŋgar deŋia, ve saveeŋ onoon. f

10Ve atoova pa aghilaal ŋgar to igham Maaron lolo poia. g

11Ŋgar to ndoroom, nene le anoŋa poia eta maau. Tovenen yam aneep saguan pani. Ŋgar tovene, yam avotia ivot ighazooŋ, leso tamtoghon tighilaala ve tipuli. Pasa, ŋgar to tighamghami inim ŋgozaaŋ, nene samia kat. Ighaze tasavia, nene pale mayaad. h

13Eemoghon ghazooŋa to Krisi igham mbeb tisob tivot tighazooŋ. i

14Ve ghazooŋa toni isul di ve itoor di. Leso anadi tipatooŋ ghazooŋa toni. Pughu tonene to tisavsaav tighaze:

“Yom to ugheen, umundig pa mateeŋ. Leso ghazooŋa to Krisi isul ghom.” j

Ŋgar to yes to titaghon pooz to Avuvu Patabuaŋ

15Tovenen matamim pa laghooŋ tiam pooi. Yes to tikankaan pa Maaron ŋgar toni, yam ataghon di malep. Yam irau aneep animale yes to tiwatag Maaron ŋgar toni.

16Ighaze yam irau agham ŋgar poia eta, ghoro aghami pataghaaŋ. Pasa aazne, taneep ila sawa samia. Tovenen takankaan pa muri. Pale irau aghami, ma maau?

17Tovenen agham ŋgar to borouŋa malep. Azuaria gham le aghazooŋ pa ŋgar to Maaron lolo pani. k

18Ve aghun ya ariaŋa le asami malep. Pa vene, agham ŋgar to iwaghamun taumim. Yam irau apul Avuvu Patabuaŋ ipavonin gham pa ŋgar toni ve tapiri, ve igham pooz payam. l

19Sawa to alup gham, asavia mbouŋ to yes Israela, ve ambou mbouŋ to suŋuuŋ, toman mbouŋ pida to Maaron Avuvu igham di payam ne paam. Leso apait Maaron iza, ve apariaaŋ taumim paam. Yam irau ambou toman lolomim ve apait Tiina toit Yesu. m

20Ve sa mbeb to ighaze ivot payam, poia payam ma ipataŋan payam, nene lolomim poia pa Tamaan Maaron, ve apaiti ila Tiina toit Yesu Krisi iza irau sawa isob. n

21Yam aroron pa Tiina toit Yesu Krisi, ve aghaze ataghon ŋgar toni. Tovenen atatan taumim ve aneep ila nditamim sambadi. o

Saveeŋ iŋarua yes vaivaiŋa

22Tovenen yam ndiliva, aneep ila ndizwamim sambadi ve ataghon ŋgar todi, inimale aneep ila Krisi samba ve ataghon ŋgar toni. p

23Pasa ndizwamim nditamoot, yes tinim daba payam, ve tigham pooz payam, inimale Krisi inim daba pa lupuuŋ toni, ve ighamgham pooz padi. Lupuuŋ toni, nene inimale ye tau anoŋa. Ve ye ipul tau imaat padi, tauto igham mulin di, ve tineep pooi. q

24Tovenen yam ndiliva aneep ila ndizwamim sambadi ve ataghon ŋgar todi pa mbeb tisob, raraate inimale lupuuŋ to Krisi tineep ila ye samba ve titaghon ŋgar toni.

25Ve yam nditamoot, lolomim pa ndizwamim kat ve agham poian di, inimale Krisi lolo pa iit tamtoghon to taneep ila lupuuŋ toni, ve ipul tau imaat pait, ve irughuuz ghiit pa ya toman saveeŋ toni. Leso taŋgalaaŋ ila Maaron mata ve tanim tamtoghon toni patabuaŋa. r

27Pasa, Krisi ighaze lupuuŋ toni ivot kat [inimale liva to ighaze ivai ve igharaat tau le paghuna kat.] Leso sawa to Mboŋ Muri, ye igham iit tamtoghon to taneep ila lupuuŋ toni ne, ve itiŋa talup ghiit tanim ee moghon, ve iit popoiaad ila ye mata. Leed sosor eta maau, ve ŋgar samia eta ineep toit muul maau, ve tataghon ŋgar patabuaŋ moghon. s

28Tovenen yam nditamoot irau ataghon Krisi ŋgar toni tonowen paam, ve lolomim pa ndizwamim ve agham poian di, inimale lolomim pa taumim anoŋamim. Ŋgeu to ighaze lolo pa azuwa ve igham poiani, nene lolo pa tau ve iuul tau paam. 29Aghita. Tamtoghon eta ighur koi pa tau anoŋa maau. Iit tasob mataad pa anoŋaad ve taŋgini pooi. Krisi itaghon ŋgar raraate moghon pa iit tamtoghon to taneep ila lupuuŋ toni. 30Pasa, iit tanimale ye tau anoŋa pida pida. t

31Saveeŋ to Maaron ineep pataghaaŋ tovene:

“Pughu tonene to tamoot eta ighaze ivai, ye irau ipul tama ve tina, ve yesuru azuwa tilup di tinim ee moghon.” u
32Saveeŋ tonene, ŋgara tiina, ve pughu yoŋgaaŋ ineep ila. Nene nasavia vaiuuŋ ŋgara pida to iŋarua Krisi ve lupuuŋ toni. v

33Eemoghon saveeŋ tonene iŋarua ghiit paam. Tovenen yam nditamoot asob lolomim pa ndizwamim ve agham poian di, inimale lolomim pa taumim. Ve yam ndiliva atandag pa ndizwamim, ve apakur di.

Copyright information for TUCO